3gpking

Régészeti adatbank, Vas megye

PLAJGOR (mađ. Ólmod, njem. Bleigraben/Pleigram) Plajgor je seoce koje leži uzduž graničnog potoka Répce, na samoj mađarsko-austrijskoj granici. Od 16. stoljeća žitelji sela su uglavnom bili Hrvati. Crkva u Plajgoru nalazi se na uzvišenju neposredno uz ulaz u selo. Lijepo izgrađeni i očuvani spomenici s hrvatskim natpisima brojni su na seoskom groblju koje se nalazi neposredno uz crkvu. Selo je 1922. privremeno dodijeljeno Austriji, ali je samo nekoliko mjeseci kasnije vraćeno Mađarskoj. Na jednoj kući u središtu sela nalazi se spomen-ploča na hrvatskom jeziku, koju su 2000. postavili domaći i iseljeni Plajgorčani, a koja upozorava putnika da se upravo nalazi pred rodnom kućom Miloradićeva oca. Plajgor je po broju stanovnika najmanje gradišćanskohrvatsko selo u županiji Vas i zapadnoj Mađarskoj uopće. U prvom popisu stanovništva po materinskom jeziku 1880. u Plajogoru su živjela 229 Hrvata, dakle u ukupnom broju stanovnika iznosio je 94,6%. Godine 1900. iznosio je udio Hrvata 99,3%. To je najveći postotni udio Hrvata ikad zabilježen. U posljednjem popisu stanovništva 2001. zabilježen je najmanji broj Hrvata, svega 23 od ukupnih 88 stanovnika (26%), dok 2011. 48 Hrvata od ukupnih 95 (50%).

PETROVO SELO – (mađarski Szentpéterfa) Petrovo Selo je najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj. Naselje leži pored rijeke Pinke. Selo ima granični prijelaz prema susjednoj Austriji (Szentpéterfa – Eberau), otvoren 1990. godine. Zgrada crkve sv. Petra i Pavla u Petrovom selu smatra se jednom od najljepših građevina u zapadnoj Mađarskoj. Hrvati su se na ovo područje doselili u 16. stoljeću. Prema kanonskoj vizitaciji iz 1697. godine selo je bilo čisto hrvatsko. U Petrovom Selu nalazi se općinski stan, dom kulture, osnovna škola, dječji vrtić, kuglana, pošta, liječnička ordinacija itd. Od 2004. u Petrovom Selu djeluje osnovna škola s dvojezičnom nastavom. Hrvatska mikrotoponimija naselja vrlo je bogata. Neki dijelovi sela i danas nose hrvatske nazive: Gaj, Tratine, Pinka, Kut, Kljanac, Gorice itd. U 1999. godini Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba dodijelila je naselju godišnju nagradu za kulturu pod nazivom „Najselo“, koja se svake godine dodjeljuje najuspješnijem selu hrvatskih manjina u Europi. Broj Hrvata u Petrovom selu možemo pratiti i uspoređivati s ukupnim brojem stanovnika od 1880. do 2011. godine. Godine 1880. ukupan broj stanovnika je iznosio 1276, a od toga 1002 su bili Hrvati. Najbrojniji su bili Hrvati, zatim Nijemci, pa tek onda Mađari. Broj Hrvata rastao je do 1920. godine. Prema posljednjem popisu (2011.) Petrovo Selo ima 987 stanovnika, a od toga  je 792 Hrvata (80%). Danas je Petrovo Selo prema ukupnom broju Hrvata najveće gradišćanskohrvatsko naselje u Željeznoj županiji. Deset godina prije ukupan broj stanovnika je bio veći (1076), a broj Hrvata manji (702).

PRISIKA (mađ. Peresznye, njem. Prössing) Prisika je selo staro punih osam stoljeća. Spominje se prvi put u jednoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele III. iz 1194. godine. To je najsjevernije gradišćanskohrvatsko naselje u županiji Vas. Nekoć je Prisika bila njemačko selo koje su doseljeni Hrvati i njihovi potomci polako pohrvatili. Župna crkva sv. Egidija potječe is srednjeg vijeka. Iznad crkvenih vrata na hrvatskom jeziku piše: „Hiža moja je hiža bogomolje / 1937“. Mnogi natpisi na prisičkom groblju na hrvatskom su jeziku. U popisu 1880. godine kada je uvedeno popisivanje stanovništva prema materinskom jeziku, u Prisiki je popisano 472 Hrvata. Te prve popisne godine udio Hrvata iznosio je 81,9% od ukupnog broja stanovnika. Broj Hrvata rastao je iz popisa u popis. Najveći zabilježeni broj Hrvata (634) zabilježen je 1920. godine, a udio Hrvata iznosio je 77,7%. U popisu stanovništva iz 2001. u Prisiki su popisana 204 Hrvata. To je najmanji zabilježeni broj Hrvata u povijesti sela. Udio Hrvata iznosio je 33% od ukupnog broja stanovnika. U razdoblju od 1980. do 1990. Hrvati su od većinskoga stanovništva postali manjinsko, a Mađari većinsko stanovništvo. Rezultati popisa iz 2011. pokazuju da je broj Hrvata 231, a u selu ukupno živi 645 (35%).

Kapcsolat

Országos Horvát Önkormányzat
1089 Budapest, Bíró Lajos utca 24.
telefon:
+36 1 610 6793
önkormányzat e-mail címe:
önkormányzat: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.
önkormányzat elnöke: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.;
hivatal e-mail címe:
hivatal: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát./ Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.

Kiemelt partnereink

HRVATSKI GLASNIK

MHTI

 RADIO CROATICA

 HMI

SHM

ÁSK

 

A LAP TETEJÉRE