KOZAR - (mađarski Nagykozár) Kozar je naselje koje se nalazi istočno od Pečuha u Baranjskoj županiji. Utjecajem ekspanzije grada Kozar je danas u neposrednoj blizini Pečuha. Selo je bogato arheološkim nalazima još iz neolitika. Ime naselja se tumači na razne načine. Prema pojedinim objašnjenjima dolazi od naziva turkijskog naroda Hazara koji su se s mađarskim plemenima doselili u Karpatski bazen, a prema nekim drugim interpretacijama ime naselja ima slavenske korijene. Prvi put u ovom obliku (Kosar) se spominje u kasnom srednjem vijeku. Slično drugim manjim naseljima u regiji, i Kozar je za vrijeme turskih napada djelomice razoren, a nakon istjerivanja i opustošen. Od 18. stoljeća u naselju, pored Mađara, već žive i Hrvati (Šokci) te još u istom stoljeću počinje naseljavanje Nijemaca. 1949. u selu je utemeljen državni Južnoslavenski vrtić koji u svoj odgojni program od početaka uključuje hrvatski jezik. U Kozaru prema podacima iz 2001. godine živi 45 Hrvata (3%), ukupno 1306 stanovnika, dok prema popisu stanovništva iz 2011. godine od ukupnih 1975 stanovnika pripadnika hrvatske zajednice je 90 (4%).
UDVAR - (mađarski Pécsudvard) Smješten je desetak kilometara južno od Pečuha u Baranjskoj županiji. Nalazi potvrđuju da je mjesto bilo nastanjeno i prije više tisućljeća. Hrvati (Bošnjaci) u selo dolaze tijekom i poslije turskih ratova. Čine isključivo stanovništvo sve do druge polovice 19. stoljeća, kada se nastanjuju Mađari i Nijemci. Kroz selo prolazi željeznica koja povezuje Pečuh i Mohač. 1970. Hrvati čine još 2/3 stanovništva. Do 2001. njihov broj će se smanjiti na 125 (20%, ukupno stanovništvo 620), a 2011. ta brojka će ostati poprilično ista: 128 (17%, ukupno 731 stanovnik).
NIJEMET - (mađarski Németi) Malo bošnjačko naselje 15 kilometara južno od Pečuha, 1,5 kilometara udaljeno od državne ceste Pečuh-Harkanj u Baranjskoj županiji. Od 1977. je spojeno sa susjednim naseljem Salantom. Pojedini izvori govore o tome da je selo nastanjeno, drugi da je za vrijeme turskih osvajanja nenapučeno. O prošlosti sela prije toga imamo malo informacija. Ime Nijemet upućuje na vlasnika u predturskom razdoblju koji je vjerojatno dao ime. Nakon oslobađanja od Turaka u selo se useljavaju Hrvati iz Bosne – Bošnjaci. Do 20. stoljeća čine većinu stanovništva. Najveći broj stanovništva je zabilježen 1900. godine kada u selu živi 423 osobe. Prije priključenja Salanti 1970. u Nijemetu živi 266 Hrvata, 40 Mađara i jedan Nijemac. Crkva sv. Ladislava koja se nalazi u Nijemetu zajednička je s vjernicima Salante. Župnik zajedničke nijemetsko-salantske župe je 40 godina bio pokojni dekan Stjepan Zagorac.
Országos Horvát Önkormányzat 1089 Budapest, Bíró Lajos utca 24. telefon: +36 1 610 6793 önkormányzat e-mail címe: önkormányzat: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. önkormányzat elnöke: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. / Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.; hivatal e-mail címe: hivatal: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát./ Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát. |