Nyomtatás

SANTOVO - (mađarski Hercegszántó) Naselje u Bačko-kiškunskoj županiji, nalazi se 30 km južno od Baje, pored graničnog prijelaza Santovo-Bereg (Bački Breg, Srbija). Najsjevernije šokačko naselje u Podunavlju i jedino šokačko mjesto u mađarskome dijelu Bačke. Prvi pisani spomen potječe iz 1000. godine, iz vremena vladavine kralja Stjepana. Tada se bilježi kao Zantow, nedvojbeno mađarskoga podrijetla, označuje „szántó“, to jest oranicu. Godine 1543. prvi put se bilježi pod slaveniziranim imenom Szantova. Najveći događaj u 17. st. bio je posjet beogradskog biskupa Marina Ibrišimovića koji je 17. listopada 1649. g. pohodio Santovo gdje je u crkvi posvećenoj Velikoj Gospi krizmao 350 osoba. Sa svojih 120 kuća Santovo je tada bilo jedno od najvećih naselja u tome dijelu Bačke. Santovačka župa, posvećena Velikoj Gospi, utemeljena je 1715. g., s filijalama Bereg (do 1752.) i Kolut (do 1757.). Tijekom 20. stoljeća filijala santovačke župe bila je pustara Rastina. Škola je utemeljena 1762., prvi je učitelj bio Tomo Bena. Prema biskupskom izvješću 1803. g. u Santovu stanuju i malobrojni Mađari, te iste godine Santovo broji 2050, a 1810. g. 2312 duša. Groblje se prvotno nalazilo oko crkve, a novo, današnje groblje otvoreno je 1822. godine. Popis iz 1828. godine svjedoči da je u Santovu živjelo 221 hrvatska, 65 mađarskih, 14 slovačkih, 77 njemačkih i 1 židovska obitelj. Prema podacima iz 1864. godine broj Santovaca je 3075 duša, od toga 2013 Hrvata, 1007 Mađara i 55 Židova. Godine 1876. Mađari dobivaju trećinu bogoslužja. Podaci iz 1890. g. svjedoče da je u Santovu živjelo 3375 osoba, od toga 1915 Hrvata, 1336 Mađara, 41 Slovak i 35 Nijemaca. Zbog uskraćivanja jezično-liturgijskih prava u crkvi, 1899. g. dio santovačkih Hrvata prelazi na pravoslavlje. Potomci Šokaca koji su se prekrstili danas se smatraju Srbima. U to vrijeme Mađari zadobivaju polovicu crkvenih obreda. Od 1904. selo se službeno bilježi kao Hercegszántó. Godine 1946. u Santovu je utemeljena Hrvatska osnovna škola, a 1949. i vrtić. To je jedina ustanova koja se je u jednom malom naselju očuvala do danas. Hrvatski vrtić, osnovna škola i učenički dom u Santovu od 2000. godine djeluje u održavanju Hrvatske državne samouprave. Prema podacima popisa pučanstva iz 2001. godine u Santovu je po nacionalnosti 283 Hrvata, a prema popisu iz 2011. broj pripadnika hrvatske narodnosti je 325, što znači od ukupnog stanovništva (2092) 15%.

Crkve

Dvojezični natpisi

Križevi

Nadgrobni spomenici

Spomen ploče

Spomenici

Vodica