3gpking

Régészeti adatbank, Bács-Kiskun megye

BAĆINO (mađarski Bátya) - Naselje u Bačko-kiškunskoj županiji, 2 km južno od grada Kalače. Ime naselja potječe od mađarske riječi „bátya”, stariji brat. Turci 1660. nastanjuju Hrvate, Šokce iz okolice Vinkovaca. Godine 1698. dušobrižnici su franjevci. Župa Male Gospe utemeljena je 1698. godine. Matične knjige vode se od 1715. godine. Župna crkva posvećena Maloj Gospi, sagrađena je 1780. godine, a nakon što je s većim dijelom naselja dva puta izgorjela u požaru, 1849. godine je obnovljena. Tijekom 18. stoljeća u Baćinu se spominju Hrvati, Dalmatinci, Iliri ili Slaveni, a poslije, sve do danas  Raci.  Jezik bogoslužja tada je mađarski i hrvatski (ilirski). 1851. godine Baćino se spominje kao šokačko selo. Nastava hrvatskoga jezika je ukinuta potkraj 1880.-ih godina. Od 1998. u naselju djeluje hrvatska samouprava. Prema popisu stanovništva iz 2005. u Baćinu živi 2239 stanovnika i 13,8% stanovništva čine Hrvati, a prema popisu iz 2011. od 2094 stanovnika 256 (12%) su pripadnici hrvatske narodnosti.

ČIKERIJA - (mađarski Csikéria) Naselje u Bačko-kiškunskoj županiji, istočno od Aljmaša uz državnu granicu sa Srbijom. Naselje je ime dobilo po potoku Csikér. Do 1920. Čikerija je pripadala Subotici, a od 1921. je samostalno naselje. Katolička crkva u neoromaničkom stilu sagrađena je 1928. u čast svetog Stjepana Kralja, a 1929. je posvećena. Sredinom 20. stoljeća - od ukupno 2050 stanovnika - naselje broji 493 Hrvata. Broj pripadnika hrvatske narodnosti 2011. godine je 106 (od 866 stanovnika), dok je 2001. (od ukupno 975 stanovnika) po narodnosti bilo samo 27, a po materinskom jeziku 24 Hrvata. Hrvatska samouprava koja djeluje do danas utemeljena je 1995. godine na prvim izborima za mjesne manjinske samouprave.

ČAVOLJ - (mađarski Csávoly) Čavolj je tronacionalno naselje 15 kilometara istočno od grada Baje, u Bačko-kiškunskoj županiji. Selo potječe iz vremena Arpadovića iz 1198. godine. Naselje je utemeljeno 1734. godine, posjed je kalačkog nadbiskupa. Iz toga vremena potječe i pečat sela kružnog oblika, na rubu s natpisom „SIGILLIUM POSSIONIS CSÁVOLJ 1734.” Prema popisu iz 1736. godine u selu ima 511 Slavena (Bunjevaca). Župa je utemeljena 1748. godine, a do tada duhovnu skrb obavljaju bajski franjevci. Od iste godine vode se i matične knjige. Prva crkva sagrađena je 1740., današnja 1783., koja je 1883. znatno proširena. Župni dvor sagrađen je 1790. godine. Do 1777. godine bogoslužje se odvija na bunjevačkom, a zatim svake treće nedjelje na mađarskom jeziku, a od 1783. i na njemačkom. Godine 1800. sagrađena je kapelica na mjesnom groblju, a 1874. kapelica sjeverozapadno od naselja na lokaciji „stari vinogradi”. Godine 1870. broj Nijemaca je 2085, Bunjevaca 550, Mađara 335, ostalih (raznih) 163. Od 1933. dvije nedjelje je njemačka misa, jedne nedjelje je bunjevačka, a jedne mađarska misa. Od 1966. godine svake druge nedjelje u 8 sati je bunjevačka misa. Danas nema redovitih misa na hrvatskom jeziku, niti nastave hrvatskoga jezika u mjesnoj školi. Prema popisu stanovništva iz 2011. od ukupnih 1854 stanovnika brojimo 96 Hrvata (5%).

DUŠNOK - (mađarski Dusnok) Naselje u Bačko-kiškunskoj županiji, pripada Kalačkom kotaru, nalazi se između Baje i Kalače pokraj ceste za Budimpeštu. Ime sela potječe od slavenske riječi dušnik. Prvi put se spominje u darovnici kralja Bele III. Početkom 18. stoljeća na područje Dušnoka kalački biskup nastanjuje Hrvate iz okolice Vinkovaca. Prema službenim podacima u to vrijeme jednu polovicu čine Hrvati, a drugu Mađari. Bogoslužje između 1735. i 1835. se odvija isključivo na hrvatskom («rackom») jeziku. Tijekom vremena, Mađari su se asimilirali i svi se nazivaju Racima. Župa je utemeljena 1737., a matične knjige se vode od 1738. godine. Župna crkva, građena 1742. godine posvećena je apostolima Filipu i Jakovu. Nakon što je 1780. izgorjela u požaru, ponovo je sagrađena 1814. godine. Naselje je postalo žrtvom velikog požara 1864. godine. Potkraj 19. stoljeća selo je imalo 654 kuće i 3443 stanovnika, svi su «Šokci». Godine 1960. od 2942 stanovnika 157 izjasnilo se kao «Južni Slaven», 2001. službeno ima 442 Hrvata, a na posljednjem popisu iz 2011. godine ukupan broj stanovnika je 2934, a broj stanovnika koji sebe smatra Hrvatom je 540 (18%). Hrvatska samouprava koja djeluje i danas utemeljena je 1995. godine na prvim izborima za mjesne manjinske samouprave.

Kapcsolat


Országos Horvát Önkormányzat
1089 Budapest, Bíró Lajos utca 24.
Telefon: +36-1/ 303-6093; +36-1/ 303-6094;
+36-1/ 219-0827
E-mail: Ez az e-mail-cím a szpemrobotok elleni védelem alatt áll. Megtekintéséhez engedélyeznie kell a JavaScript használatát.

Kiemelt partnereink

HRVATSKI GLASNIK

MHTI

 RADIO CROATICA

 HMI

SHM

 

A LAP TETEJÉRE